Analiza · Stanovanje
Stanarine u Zagrebu: što podaci stvarno govore
Registar najma, razgovori s posrednicima i stvarni stanari — analiza koja ide dalje od prosječnog naslova.
Svaki tjedan negdje pročitamo da su stanarine „porasle” ili da je Zagreb „nedostupan za mlade”. Te rečenice često stoje bez broja, bez usporedbe i bez izvora. Odlučili smo provesti vlastitu analizu. Pregledali smo podatke iz Ministarstva financija o prijavljenim ugovorima o najmu za period od 2020. do 2023. godine, razgovarali s četiri posrednika u nekretninama koji rade na različitim dijelovima grada i intervjuirali šest stanara različitih dobnih skupina. Slika koja je iz toga izašla složenija je od onoga što naslovi sugeriraju. Cijene jesu rasle — ali nejednako po četvrtima. Gornji Grad i Maksimir bilježe rast od gotovo trideset posto u tri godine, dok su Trešnjevka i Dubrava rasle znatno umjerenije, negdje između osam i petnaest posto, ovisno o veličini stana. Zanimljivo je da je najveći pritisak na cijene dolazio od kratkoročnog najma — platforme za turiste izvukle su znatan dio ponude s tržišta dugoročnog najma, posebno u Donjem Gradu. Posrednici s kojima smo razgovarali procjenjuju da je između 2021. i 2023. u unutarnjem gradskom pojasu nestalo između tisuću i tisuću petsto stanova iz segmenta dugoročnog najma. To je broj koji nije zanemariv, posebno za tržište veličine Zagreba. Hoće li se trend promijeniti? Ovisi o odlukama koje grad još nije donio.
Jedan od sugovornika koji je pristao govoriti pod imenom rekao nam je da mladi parovi danas za jednosobni stan u Novom Zagrebu plaćaju onoliko koliko su 2018. plaćali za dvosobni u Maksimiru. To nije samo subjektivan dojam — potvrđuju ga i podaci. Ono što podaci ne mogu pokazati jest koliko stanara ostaje bez stanarskog prava uslijed „prebacivanja” stanova na turistički najam bez formalnog raskida ugovora. To je siva zona koju registar ne hvata, a koju smo dokumentirali kroz razgovore sa stanarima koji su prošli takvo iskustvo. Zaključak ove analize nije pesimistična prognoza, ali jest poziv na transparentnost: bez redovitog i javno dostupnog registra kratkoročnog i dugoročnog najma, rasprava o dostupnosti stanovanja u Zagrebu ostat će razgovor o dojmovima, a ne o podacima.
